Iznajmljivanje privatnog smeštaja od 2025. godine biće direktno povezano sa novim zakonom o legalizaciji nepokretnosti
Iznajmljivanje privatnog smeštaja sada će biti povezano sa pravnim statusom objekata: od avgusta ove godine stupio je na snagu Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, koji po prvi put direktno povezuje mogućnost izdavanja smeštaja turistima sa procesom njegove legalizacije....
Iznajmljivanje privatnog smeštaja sada će biti povezano sa pravnim statusom objekata: od avgusta ove godine stupio je na snaguZakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji prvi put direktno povezuje mogućnost izdavanja smeštaja turistima sa procesom njegove legalizacije. Ova odluka predstavlja odgovor na dugogodišnji problem: značajan deo turističkih objekata u zemlji funkcionisao je bez dozvolne dokumentacije, što je stvaralo rizike i za vlasnike i za same goste.
Iznajmljivanje privatnog smeštaja: privremeni dozvoljeni režim i obavezni uslovi
Prema zakonu, vlasnici koji su podneli zahtev za legalizaciju i ispuniliminimalne tehničke uslove, moći će da nastave da izdaju smeštaj u zakup do tri godine. Takav prelazni period omogućava očuvanje dela turističkih kapaciteta, uz postepeno uvođenje tržišta u pravni okvir.
Obavezni paket uslova obuhvata:
izjavu o usklađenosti objekta sa tehničkim normama,
postojanje osiguranja za smeštaj i goste,
podnošenje dokumentacije za legalizaciju.
Prema rečimapredsednice Udruženja izdavalaca privatnog smeštaja Branke Joganović, novi zakon deluje kao filter: turisti će moći da borave samo u objektima koji su proglašeni bezbednim i koji ispunjavaju osnovne standarde.
Odgovornost i kazne
Zakon propisuje stroga pravila ne samo za vlasnike, već i za državne organe. Tako,službena licau organima vlasti koja ne obezbede ispunjenje uslova ili ne dostave dokumenta u predviđenim rokovima mogu biti kažnjena iznosima od60 do 4.000 evra. Ova mera ima za cilj povećanje transparentnosti i eliminisanje korupcionih rizika.
Pored toga, vlasnici nelegalnih objekata dužni su da plaćajugodišnju naknadu
Vlasti ističu da je glavni cilj reforme stvaranjebezbednijeg i konkurentnijeg turističkog okruženja. Tokom prelaznog perioda — najviše tri godine — vlasnici će moći da rade u statusu „u procesu legalizacije“. Ali ako po isteku tog roka objekat ne dobije zvanično odobrenje, njegovo korišćenje u turističke svrhe biće zabranjeno.
Sve što treba da znate o novom zakonu o legalizaciji
Detaljno o novom zakonu pisali smou prethodnom članku. Novi zakon utvrđuje postupak legalizacije bespravnih objekata, opisuje pravne posledice dobijanja odobrenja i određuje koji se objekti tačno mogu ozakoniti.
Šta se smatra bespravnim objektom
Prema zakonu,bespravnim objektomsmatra se zgrada ili njen deo koji je:
izgrađen, rekonstruisan, dograđen ili nadograđenbez građevinske dozvoleili drugog zvaničnog akta kojim se odobrava gradnja,
izvedenuz kršenje uslova dozvoleili premašuje dozvoljenu površinu određenu urbanističkim i tehničkim normama.
U kategoriju bespravnih objekata takođe spadaju:
pomoćni objekti koji čine funkcionalnu celinu sa stambenim, poslovnim ili mešovitim objektima,
zgrade koje se koriste u poljoprivredi, za zaštitu i očuvanje kulturnog nasleđa ili za uređenje javnih zelenih površina,
objekti na kojima su izvedeni grubi konstruktivni radovi bez dozvole.
Drugim rečima, reč je o svim zgradama koje nemaju „čistu“ dokumentaciju i koje su do sada postojale u svojevrsnoj sivoj zoni.
Uticaj novog zakona na promet nepokretnosti
Do danas
notari su obustavili poslovesa objektima čiji je status“nema dozvole”(nema dozvole). To je povezano sa stupanjem na snagu novog zakona o legalizaciji. Sadaprodaja ili izdavanje nepokretnosti bez potvrđene dokumentacije o legalizaciji postaje nemoguća.
Zakon predviđa prelazni period. Vlasnici bespravnih objekata treba da u roku od
šest mesecipodnesu dokumentaciju za legalizaciju i dobiju mišljenje urbanističke službe. Tek nakon toga moći će u potpunosti da raspolažu svojom imovinom.
Sada mnogi čekaju pojašnjenja i dodatna uputstva, ali je već jasno da proces dobijanja dozvola postaje obavezan za sve koji planiraju poslove sa nepokretnostima.
Vodič za kupovinu nepokretnosti u Crnoj Gori u 2025. godini: korak po korak uputstvo sa primerima i slučajevima
Novi zakon će posebno snažno pogoditi primorske regione — Budvu, Kotor, Bar. Upravo ovde je tokom poslednjih decenija nastao najveći broj objekata „zaobišavši pravila“. Mnogi vlasnici su podizali dodatne spratove, proširivali terase ili gradili čitave kuće bez dozvola. Sada im preostaju samo dva puta: da legalizuju ili da izgube mogućnost raspolaganja objektom.
Teškoće očekuju i ruralna područja, gde se tradicionalno nije pridavala pažnja dokumentaciji o gradnji. Za mala gazdinstva proces legalizacije može biti skup i birokratski složen.
Kako će se odvijati legalizacija
Postupak podrazumeva nekoliko koraka:
Podnošenje zahteva lokalnom organu vlasti.Dostavljanje tehničke dokumentacije (planovi, projekti, mišljenja inženjera).Provera usklađenosti sa urbanističkim i ekološkim normama.Donošenje odluke o mogućnosti legalizacije.
U slučaju pozitivnog ishoda, vlasnik dobija zvanično odobrenje i potpuno zakonska prava na objekat. U suprotnom, objekat može biti proglašen za rušenje.
Želim da legalizujem svoj objekat: šta da radim?
Pravnici savetuju da se proces legalizacije ne odlaže. Važno je imati na umu da se ne mogu svi objekti legalizovati: ako je objekat izgrađen u zaštićenoj zoni ili krši sanitarne norme, dobijanje odobrenja biće veoma teško.
koja potpada pod novi zakon o legalizaciji, naši stručnjaci moguda pomognu u razumevanju procedure. Znamo koja su dokumenta potrebna, gde i u kojim rokovima ih treba podneti i šta treba uzeti u obzir kako bi objekat zvanično dobio status zakonitog. Takav pristup oslobađa od nepotrebne birokratije i omogućava da se nepokretnost u budućnosti bez problema prodaje, izdaje ili koristi.