Kraj bezviznog režima: Crna Gora uvela vize za Tursku. Kako i gde je dobiti u 2025. godini
Od 30. oktobra 2025. godine Crna Gora je iznenada suspendovala 17-godišnji sporazum o bezviznom režimu sa Turskom, koji je bio na snazi od 2008. godine. Ova odluka, koja je pogodila hiljade turista, investitora i članova porodica, izazvala je šok u obe zemlje. Of...
Od 30. oktobra 2025. godine Crna Gora je iznenada suspendovala važenje 17-godišnjeg sporazuma o bezviznom režimu sa Turskom, koji je bio na snazi od 2008. godine. Ova odluka, koja je pogodila hiljade turista, investitora i članova porodica, izazvala je šok u obje zemlje. Zvanično, Podgorica je ovaj potez objasnila potrebom za jačanjem kontrole i obezbjeđivanjem javne bezbjednosti nakon krivičnog incidenta. Međutim, iza ove odluke nazire se dublji geopolitički motivi i ozbiljne ekonomske posljedice.
Kako sada dobiti vizu?
Nova pravila odnose se na građane Turske koji imaju obične (bordo) pasoše. Za putovanje u Crnu Goru sada im je potrebno da unaprijed pribave vizu.
Procedura podnošenja: Zahtjevi za vizu podnose se lično u Ambasadi Crne Gore u Ankari ili u Generalnom konzulatu u Istanbulu. Elektronska viza (e-visa) za građane Turske trenutno nije predviđena. Standardni rok obrade dokumenata iznosi oko 10 radnih dana, ali su moguća kašnjenja.
Neophodan paket dokumenata: Za dobijanje turističke vize (tip „C“, do 90 dana) potreban je standardni set dokumenata:
Važeći pasoš, čije važenje prelazi važenje vize za najmanje tri mjeseca.
Popunjena i potpisana vizna prijava.
Jedna kolor fotografija pasoškog formata (3.5 x 4.5 cm).
Potvrda o svrsi putovanja (rezervacija hotela, pozivno pismo fizičkog ili pravnog lica).
Dokaz o raspoloživim dovoljnim finansijskim sredstvima za vrijeme boravka (na primjer, izvod sa bankovnog računa).
Potvrđene avionske karte u oba smjera.
Polisa zdravstvenog osiguranja, važeća za cijeli period putovanja.
Građani Turske koji žele da dobiju vizu treba da se obrate jednom od ova dva predstavništva.
Važna izuzeća: Viza i dalje nije potrebna za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih (zelenih) pasoša Turske. Osim toga, građani Turske mogu da uđu u Crnu Goru na period do 30 dana bez crnogorske vize, ako imaju važeću višekratnu vizu ili boravišnu dozvolu jedne od sljedećih zemalja: Šengenska zona, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Kanada, Australija, Novi Zeland ili Japan.
Udari na turizam i ekonomiju
Posljedice odluke nisu se dugo čekale. Broj turista iz Turske, drugog po veličini tržišta za Crnu Goru nakon Srbije, strmoglavio se gotovo trenutno. Popunjenost letova iz Istanbula za Podgoricu pala je u prosjeku sa 120-150 putnika na svega 40, što predstavlja pad od oko 70%.
To je ogroman udar, imajući u vidu da su turski turisti činili 15% ukupnog putničkog prometa u prva tri kvartala 2025. godine. Štaviše, to je bio brzorastuće tržište: udio noćenja turskih turista porastao je sa 2.9% u 2023. godini na 4.9% u 2024. Uvođenje viza je praktično uništilo segment kratkih putovanja i vikend aranžmana, jer je malo ko spreman da prolazi kroz birokratsku proceduru radi 3-4 dana odmora.
Neće stradati samo avio-kompanije i aerodrom Podgorica, za koji je Turska bila jedna od rijetkih cjelogodišnjih destinacija, već i cijela turistička industrija: hoteli, restorani i lokalne turističke agencije. Pod prijetnjom su i 6,866 kompanija u Crnoj Gori u vlasništvu turskih državljana, koje su se suočile sa pogoršanjem investicione klime.
Medicinski turizam: asimetrični rizici
Posebnu zabrinutost izaziva moguće djelovanje na oblast medicinskog turizma. Ovdje se vidi jasna asimetrija: Turska je globalni hab medicinskih usluga, koji je 2023. godine privukao 1.8 miliona pacijenata zahvaljujući visokom kvalitetu i pristupačnim cijenama. Crna Gora, naprotiv, ima samo potencijal u ovoj oblasti, a njeni građani često su primorani da odlaze u inostranstvo radi složenog liječenja zbog slabo razvijene infrastrukture.
Mnogi Crnogorci koriste usluge turskih klinika. Kako je istakao jedan crnogorski parlamentarac, ako Turska uvede recipročne vizne mjere, „to će jače pogoditi građane Crne Gore, jer mi koristimo vaše bolnice“. Turski ambasador je već upozorio na moguće „uzajamne mjere“. Tako odluka Podgorice ne ugrožava samo turistička putovanja, već i pristup sopstvenih građana životno važnim medicinskim uslugama.
Politička pozadina i budućnost odnosa
Zvanični povod za ukidanje bezviznog režima bio je incident s nožem u Podgorici, koji je izazvao javne nerede. Međutim, mnogi analitičari smatraju da je to samo izgovor. Glavni razlog navode strateški kurs Crne Gore ka članstvu u EU, koji zahtijeva usklađivanje vizne politike sa standardima Šengenske zone, a to znači — uvođenje viza za Tursku.
Odluka je izazvala podjelu čak i unutar crnogorske vlade. Predsjednik Jakov Milatović oštro je kritikovao ovu odluku kao „ishitrenu“, sposobnu da nanese štetu bilateralnim odnosima i „podstakne antistrana raspoloženja“.
Uprkos uvjeravanjima vlasti da je mjera „privremena“, njeno ukidanje u budućnosti je malo vjerovatno zbog obaveza prema EU. Ovaj potez označava prekretnicu, u kojoj Crna Gora bira evropsku integraciju, rizikujući pritom dugoročne ekonomske i humanitarne veze sa ključnim partnerom — Turskom.
