Evropska unija: Crna Gora mora da ubrza reforme u pravosuđu i oblasti slobode medija

Evropska unija preporučuje Crnoj Gori da ubrza napredak na putu reformi, posebno u oblasti pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i reforme državne uprave. To se navodi u nacrtu dokumenta...

Evropska unija preporučuje Crnoj Gori da ubrza napredak na putu reformi, posebno u oblasti pravosuđa, slobode izražavanja, slobode medija, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i reforme državne uprave. To se navodi u nacrtu dokumenta, planiranog za usvajanje na sednici Saveta za opšte poslove EU 16. decembra 2025. godine u Briselu, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Evropska unija pozdravlja ostvareni napredak

Savet EU je istakao „značajan napredak“, koji je Crna Gora ostvarila na putu ka članstvu: svih 33 pregovaračka poglavlja su otvorena, 12 — privremeno zatvoreno. Međutim, Brisel naglašava: zemlji je potrebno da ubrza ispunjavanje završnih kriterijuma, pre svega po ključnim poglavljima o vladavini prava — 23 i 24.

Borba protiv korupcije ostaje slaba tačka

U nacrtu dokumenta se navodi da administrativne kapacitete zemlje treba jačati, a broj pravosnažnih sudskih odluka u predmetima visoke korupcije i dalje ostaje „i dalje nizak“. Evropska unija očekuje od Crne Gore bolje rezultate u istrazi i gonjenju visoke korupcije, kao i predmeta povezanih sa organizovanim kriminalom.

Migraciona politika: napretka ima, ali je potrebno potpuno usklađivanje sa EU

Primećuje se poboljšanje u politici azila i upravljanju migracionim tokovima. Međutim, naglašava se potreba za potpunim usklađivanjem sa viznom politikom Evropske unije.

Ekonomske preporuke: smanjiti dug i povećati transparentnost

U ekonomskom smislu, Evropska unija poziva Crnu Goru da nastavi reforme, smanjuje javni dug, jača finansijsko upravljanje i transparentnost rada državnih struktura.

Kontekst: Evropska unija cilja proširenje do 2029. godine

Godišnji izveštaj Evropske komisije o proširenju potvrđuje ozbiljnost namera Brisela da primi nove članice do kraja mandata sadašnje Komisije 2029. godine. Izveštaj, objavljen 4. novembra, bio je prvi nakon stupanja nove Komisije na dužnost. U njemu se ocenjuje napredak (ili njegov izostanak) 10 zemalja kandidata, uključujući šest država Zapadnog Balkana — Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju, Albaniju, Kosovo i Severnu Makedoniju, kao i Moldaviju, Ukrajinu, Gruziju i Tursku.

Izvor slike.