Общество12. septembar 2025.

Izmene u Zakonu o strancima: najvažnije što treba znati u 2025. godini

U parlamentu Crne Gore razmatra se predlog izmena i dopuna Zakona o strancima. On još nije stupio na snagu, ali sadrži niz važnih predloga — od digitalizacije viznih procedura i pojednostavljenja podnošenja zahteva, do pooštravanja pravila zapošljavanja i...

U parlamentu Crne Gore razmatra se nacrt izmjena Zakona o strancima. On još nije stupio na snagu, ali sadrži niz važnih prijedloga — od digitalizacije viznih procedura i pojednostavljenja podnošenja zahtjeva, do pooštravanja pravila zapošljavanja stranaca i uvođenja novih osnova za privremeni boravak.

Važno: riječ je o nacrtu izmjena Zakona o strancima, koji se trenutno razmatra u Skupštini Crne Gore. Dokument još nije stupio na snagu — tekst se može promijeniti tokom poslaničkih rasprava i usaglašavanja. U nastavku — detaljan pregled po svakoj ključnoj tački predloženih izmjena i objašnjenje praktičnih posljedica.

Diplomate, imuniteti i međunarodna saradnja — izuzeci od primjene zakona

Nacrt izričito propisuje da se izmjene neće odnositi na lica sa diplomatskim privilegijama i imunitetima, na članove njihovih porodica, kao i na učesnike misija NATO-a i međunarodne policijske saradnje. To je standardna praksa: poseban pravni režim takvih kategorija ostaje na snazi kako se ne bi narušile međunarodne obaveze Crne Gore.

E-vize i digitalizacija viznih procedura (VIS) — kako će to funkcionisati

Predlaže se uvođenje elektronskih viza (e-viza) i mogućnost potpunog elektronskog podnošenja zahtjeva kroz vizni informacioni sistem (VIS). To znači:

  • Zahtjevi za kratkoročni ulazak — najkasnije 15 dana prije putovanja; za dugoročne (viza D) — 60 dana. U izuzetnim situacijama biće predviđene ubrzane procedure.
  • Obrasce i standarde dokumenata planiraju da ujednače prema praksi EU, kako bi se olakšalo međusobno priznavanje i provjera podataka.
  • Cilj je da se skrati vrijeme obrade, smanji papirologija i unaprijedi kontrola graničnih službi.

Praktično: uvođenje VIS-a zahtijeva tehničku pripremu, obuku i integraciju sa konzularnim službama — biće prelazni period.

Elektronsko podnošenje zahtjeva za boravak i usluge za osobe smanjene pokretljivosti

Nacrt predviđa mogućnost elektronskog podnošenja zahtjeva za privremeni boravak. Za starije, teško bolesne i osobe sa invaliditetom — mehanizam izlaznih (mobilnih) punktova za prijem dokumenata. To će poboljšati pristup uslugama za ranjive kategorije i pojednostaviti proceduru u cjelini.

Produženje boravka — nova ograničenja i izuzeci

Ključna novina — princip „isto osnovno pravo / isti poslodavac“: produženje odobrenja za privremeni boravak biće moguće samo po istom osnovu i uz očuvanje radnog odnosa sa istim poslodavcem. Izuzeci:

  • sezonsko zapošljavanje (posebna pravila);
  • spajanje porodice (druga logika produženja).

Cilj je borba protiv fiktivnih ugovora o radu i „migracije“ između poslodavaca, koja se koristila za zaobilaženje pravila.

O tome kako dobiti boravak u Crnoj Gori, pročitajte u našem detaljnom članku.

Digitalni nomadi — formalizacija statusa

Nacrt uvodi posebnu regulaciju za digitalne nomade:

Praktična korist: formalizacija stvara pravni osnov za zakonit boravak i rad (na daljinu) bez lokalnog zapošljavanja. Rizici: još nije jasno da li će se takav boravak računati u rokove potrebne za dobijanje stalnog boravka — to je važno za one koji razmatraju dugoročnu migraciju.

Partnerstva osoba istog pola — pravo na boravak i garancija zaštite

Predlog zakona predviđa da stranci koji su u registrovanom partnerstvu sa osobom istog pola mogu dobiti privremeni boravak. Dodatno se uvode mehanizmi zaštite u slučajevima kada je partnerstvo zaključeno formalno, „radi koristi“. Ove izmjene čine zakonodavstvo pravednijim i približavaju ga evropskim standardima nediskriminacije.

Zapošljavanje stranaca — olakšice i nova ograničenja

Glavne izmjene u oblasti rada:

  • Pogodnosti za IT sektor i medicinu: očekuju se ubrzane i fleksibilnije radne dozvole (do tri godine). To je pokušaj da se olakša priliv kvalifikovanih kadrova.
  • Rad u domaćinstvima: nacrt izričito dopušta zapošljavanje stranaca kao kućnih radnika (ranije je to formalno bilo problematično).
  • Obaveze poslodavaca: potpuna poreska i izvještajna disciplina — neispunjavanje će biti osnov za odbijanje izdavanja ili produženja dozvola.
  • Borba protiv fiktivnih ugovora: produženje dozvola dopušta se samo uz ugovor o radu na puno radno vrijeme — to je mjera protiv nepuno radnog vremena radi migracionih pogodnosti.

Izuzetak: za izvršne direktore i preduzetnike ostaje mogućnost produženja čak i uz drugačiju formulu, ako je kompanija otvorila najmanje tri radna mjesta, uključujući najmanje jednog državljanina Crne Gore.

Rokovi dozvola — najviše do dvije godine uz puno radno vrijeme

Prijedlog ograničava produženje dozvola za boravak i rad na period do 2 godine, ali samo ako radnik ima ugovor na puno radno vrijeme. To je usmjereno na podizanje kvaliteta zaposlenja i uklanjanje šema sa fiktivnim nepunim radnim vremenom.

Usklađivanje sa EU i nova prava za upućene radnike

Predlog zakona uključuje širok paket normi za približavanje direktivama EU: standarde viznih informacija, pravila za upućene radnike, mehanizme zaštite radnih prava. Takođe se uvodi norma o humanitarnom boravku za strance koji su radili ilegalno — pod uslovom da je protiv poslodavca pokrenut krivični postupak.

Olakšice i zaštita pri spajanju porodice i za korisnike međunarodne zaštite

Nacrt predviđa:

  • oslobađanje supružnika građana Crne Gore od obaveze dokazivanja sredstava za život pri spajanju porodice;
  • mogućnost zapošljavanja lica koja čekaju odluku po međunarodnoj zaštiti, nakon 9 mjeseci čekanja;
  • pojednostavljene procedure pri regulisanju stalnog boravka za starije i ozbiljno bolesne osobe.

Istovremeno — pooštrena ograničenja za one kojima je u statusu izbjeglice odbijen zahtjev.

Praktične posljedice i rizici za migrante i poslodavce

  • Za poslodavce: pooštravanje kontrole nad poštovanjem poreskih i radnih obaveza; potreba da se održavaju „stvarna“ radna mjesta, a ne fiktivni ugovori.
  • Za migrante: manje mogućnosti da se „pređe“ kod drugog poslodavca bez promjene osnova boravka; digitalni nomadi dobijaju zvaničnu nišu, ali zasad bez garancije da će im se to računati za stalni boravak.
  • Za državne organe: biće potrebna modernizacija IT sistema (VIS), obuka i kadrovski resursi za kontrolu i izdavanje e-viza i elektronskih dozvola.

Zaključak i status projekta

Nacrt predlaže kombinaciju liberalizacije (e-vize, digitalne usluge, podrška IT-ju i medicini, formalizacija digitalnih nomada) i stroge regulacije (ograničenja produženja, zahtjevi za punim radnim vremenom, jačanje odgovornosti poslodavaca). To je pokušaj da se istovremeno privuku kvalifikovani kadrovi i investicije, i zatvore šeme fiktivnog zapošljavanja.

Ponovimo: sve opisane norme su prijedlozi, koji su na razmatranju. Nakon usvajanja zakon će stupiti na snagu po utvrđenoj proceduri i vjerovatno neće početi da važi istovremeno: pojedine odredbe zahtijevaće tehničku pripremu i prelazne periode (na primjer, pokretanje VIS-a i e-viza).