Izmene u Zakonu o strancima: najvažnije što treba znati u 2025. godini
U parlamentu Crne Gore razmatra se predlog izmena i dopuna Zakona o strancima. On još nije stupio na snagu, ali sadrži niz važnih predloga — od digitalizacije viznih procedura i pojednostavljenja podnošenja zahteva, do pooštravanja pravila zapošljavanja i...
U parlamentu Crne Gore razmatra se nacrt izmjena Zakona o strancima. On još nije stupio na snagu, ali sadrži niz važnih prijedloga — od digitalizacije viznih procedura i pojednostavljenja podnošenja zahtjeva, do pooštravanja pravila zapošljavanja stranaca i uvođenja novih osnova za privremeni boravak.
Važno: riječ je o nacrtu izmjena Zakona o strancima, koji se trenutno razmatra u Skupštini Crne Gore. Dokument još nije stupio na snagu — tekst se može promijeniti tokom poslaničkih rasprava i usaglašavanja. U nastavku — detaljan pregled po svakoj ključnoj tački predloženih izmjena i objašnjenje praktičnih posljedica.
Diplomate, imuniteti i međunarodna saradnja — izuzeci od primjene zakona
Nacrt izričito propisuje da se izmjene neće odnositi na lica sa diplomatskim privilegijama i imunitetima, na članove njihovih porodica, kao i na učesnike misija NATO-a i međunarodne policijske saradnje. To je standardna praksa: poseban pravni režim takvih kategorija ostaje na snazi kako se ne bi narušile međunarodne obaveze Crne Gore.
E-vize i digitalizacija viznih procedura (VIS) — kako će to funkcionisati
Predlaže se uvođenje elektronskih viza (e-viza) i mogućnost potpunog elektronskog podnošenja zahtjeva kroz vizni informacioni sistem (VIS). To znači:
Zahtjevi za kratkoročni ulazak — najkasnije 15 dana prije putovanja; za dugoročne (viza D) — 60 dana. U izuzetnim situacijama biće predviđene ubrzane procedure.
Obrasce i standarde dokumenata planiraju da ujednače prema praksi EU, kako bi se olakšalo međusobno priznavanje i provjera podataka.
Cilj je da se skrati vrijeme obrade, smanji papirologija i unaprijedi kontrola graničnih službi.
Praktično: uvođenje VIS-a zahtijeva tehničku pripremu, obuku i integraciju sa konzularnim službama — biće prelazni period.
Elektronsko podnošenje zahtjeva za boravak i usluge za osobe smanjene pokretljivosti
Nacrt predviđa mogućnost elektronskog podnošenja zahtjeva za privremeni boravak. Za starije, teško bolesne i osobe sa invaliditetom — mehanizam izlaznih (mobilnih) punktova za prijem dokumenata. To će poboljšati pristup uslugama za ranjive kategorije i pojednostaviti proceduru u cjelini.
Produženje boravka — nova ograničenja i izuzeci
Ključna novina — princip „isto osnovno pravo / isti poslodavac“: produženje odobrenja za privremeni boravak biće moguće samo po istom osnovu i uz očuvanje radnog odnosa sa istim poslodavcem. Izuzeci:
sezonsko zapošljavanje (posebna pravila);
spajanje porodice (druga logika produženja).
Cilj je borba protiv fiktivnih ugovora o radu i „migracije“ između poslodavaca, koja se koristila za zaobilaženje pravila.
Praktična korist: formalizacija stvara pravni osnov za zakonit boravak i rad (na daljinu) bez lokalnog zapošljavanja. Rizici: još nije jasno da li će se takav boravak računati u rokove potrebne za dobijanje stalnog boravka — to je važno za one koji razmatraju dugoročnu migraciju.
Partnerstva osoba istog pola — pravo na boravak i garancija zaštite
Predlog zakona predviđa da stranci koji su u registrovanom partnerstvu sa osobom istog pola mogu dobiti privremeni boravak. Dodatno se uvode mehanizmi zaštite u slučajevima kada je partnerstvo zaključeno formalno, „radi koristi“. Ove izmjene čine zakonodavstvo pravednijim i približavaju ga evropskim standardima nediskriminacije.
Zapošljavanje stranaca — olakšice i nova ograničenja
Glavne izmjene u oblasti rada:
Pogodnosti za IT sektor i medicinu: očekuju se ubrzane i fleksibilnije radne dozvole (do tri godine). To je pokušaj da se olakša priliv kvalifikovanih kadrova.
Rad u domaćinstvima: nacrt izričito dopušta zapošljavanje stranaca kao kućnih radnika (ranije je to formalno bilo problematično).
Obaveze poslodavaca: potpuna poreska i izvještajna disciplina — neispunjavanje će biti osnov za odbijanje izdavanja ili produženja dozvola.
Borba protiv fiktivnih ugovora: produženje dozvola dopušta se samo uz ugovor o radu na puno radno vrijeme — to je mjera protiv nepuno radnog vremena radi migracionih pogodnosti.
Izuzetak: za izvršne direktore i preduzetnike ostaje mogućnost produženja čak i uz drugačiju formulu, ako je kompanija otvorila najmanje tri radna mjesta, uključujući najmanje jednog državljanina Crne Gore.
Rokovi dozvola — najviše do dvije godine uz puno radno vrijeme
Prijedlog ograničava produženje dozvola za boravak i rad na period do 2 godine, ali samo ako radnik ima ugovor na puno radno vrijeme. To je usmjereno na podizanje kvaliteta zaposlenja i uklanjanje šema sa fiktivnim nepunim radnim vremenom.
Usklađivanje sa EU i nova prava za upućene radnike
Predlog zakona uključuje širok paket normi za približavanje direktivama EU: standarde viznih informacija, pravila za upućene radnike, mehanizme zaštite radnih prava. Takođe se uvodi norma o humanitarnom boravku za strance koji su radili ilegalno — pod uslovom da je protiv poslodavca pokrenut krivični postupak.
Olakšice i zaštita pri spajanju porodice i za korisnike međunarodne zaštite
Nacrt predviđa:
oslobađanje supružnika građana Crne Gore od obaveze dokazivanja sredstava za život pri spajanju porodice;
mogućnost zapošljavanja lica koja čekaju odluku po međunarodnoj zaštiti, nakon 9 mjeseci čekanja;
pojednostavljene procedure pri regulisanju stalnog boravka za starije i ozbiljno bolesne osobe.
Istovremeno — pooštrena ograničenja za one kojima je u statusu izbjeglice odbijen zahtjev.
Praktične posljedice i rizici za migrante i poslodavce
Za poslodavce: pooštravanje kontrole nad poštovanjem poreskih i radnih obaveza; potreba da se održavaju „stvarna“ radna mjesta, a ne fiktivni ugovori.
Za migrante: manje mogućnosti da se „pređe“ kod drugog poslodavca bez promjene osnova boravka; digitalni nomadi dobijaju zvaničnu nišu, ali zasad bez garancije da će im se to računati za stalni boravak.
Za državne organe: biće potrebna modernizacija IT sistema (VIS), obuka i kadrovski resursi za kontrolu i izdavanje e-viza i elektronskih dozvola.
Zaključak i status projekta
Nacrt predlaže kombinaciju liberalizacije (e-vize, digitalne usluge, podrška IT-ju i medicini, formalizacija digitalnih nomada) i stroge regulacije (ograničenja produženja, zahtjevi za punim radnim vremenom, jačanje odgovornosti poslodavaca). To je pokušaj da se istovremeno privuku kvalifikovani kadrovi i investicije, i zatvore šeme fiktivnog zapošljavanja.
Ponovimo: sve opisane norme su prijedlozi, koji su na razmatranju. Nakon usvajanja zakon će stupiti na snagu po utvrđenoj proceduri i vjerovatno neće početi da važi istovremeno: pojedine odredbe zahtijevaće tehničku pripremu i prelazne periode (na primjer, pokretanje VIS-a i e-viza).
