Kraj bezviznog režima: Crna Gora uvela vize za Tursku. Kako i gdje je dobiti u 2025. godini
Od 30. oktobra 2025. godine Crna Gora je iznenada suspendovala 17-godišnji sporazum o bezviznom režimu sa Turskom, koji je važio od 2008. godine. Ova odluka, koja je pogodila hiljade turista, investitora i članova porodica, izazvala je šok u obje zemlje. Of...
Od 30. oktobra 2025. godine Crna Gora je iznenada suspendovala 17-godišnji sporazum o bezviznom režimu sa Turskom, koji je bio na snazi od 2008. godine. Ova odluka, koja je pogodila hiljade turista, investitora i članova porodica, izazvala je šok u obje zemlje. Zvanično, Podgorica je ovaj potez objasnila potrebom za pojačanom kontrolom i obezbjeđivanjem javne bezbjednosti nakon krivičnog incidenta. Međutim, iza ove odluke nazire se dublja geopolitička motivacija i ozbiljne ekonomske posljedice.
Kako sada dobiti vizu?
Nova pravila odnose se na državljane Turske koji imaju obične (bordo) pasoše.Za putovanje u Crnu Goru sada im je potrebno da unaprijed obezbijede vizu.
Postupak podnošenja zahtjeva:Zahtjevi za vizu podnose se lično u Ambasadi Crne Gore u Ankari ili u Generalnom konzulatu u Istanbulu.Elektronska viza (e-visa) za državljane Turske trenutno nije predviđena.Standardni rok za obradu dokumenata iznosi oko 10 radnih dana, ali su moguća kašnjenja.
Neophodan set dokumenata:Za dobijanje turističke vize (tip „C“, do 90 dana) potreban je standardni set dokumenata:
Važeći pasoš, čiji je rok važenja najmanje tri mjeseca duži od roka važenja vize.
Popunjen i potpisan vizni obrazac.
Jedna kolor fotografijapasoškog formata (3.5 x 4.5 cm).
Potvrda o svrsi putovanja(rezervacija hotela, pozivno pismo fizičkog ili pravnog lica).
Dokaz o raspoloživim dovoljnim finansijskim sredstvimaza vrijeme boravka (na primjer, izvod sa bankovnog računa).
Potvrđene avio-karteu oba smjera.
Polisa zdravstvenog osiguranja, važeća za cijeli period putovanja.
Državljani Turske koji žele da dobiju vizu moraju se obratiti jednom od ova dva predstavništva.
Važni izuzeci:Viza i dalje nije potrebna za nosioce diplomatskih, službenih i specijalnih (zelenih) pasoša Turske. Osim toga, državljani Turske mogu ući u Crnu Goru na period do 30 dana bez crnogorske vize ako imaju važeću višekratnu vizu ili boravišnu dozvolu jedne od sljedećih zemalja:Šengenska zona, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Kanada, Australija, Novi Zeland ili Japan.
Udar na turizam i ekonomiju
Posljedice odluke nijesu se dugo čekale. Turistički promet iz Turske, drugog po veličini tržišta za Crnu Goru nakon Srbije,strmoglavio segotovo trenutno. Popunjenost letova iz Istanbula za Podgoricu pala je u prosjeku sa 120-150 putnika na svega 40, što predstavlja pad od oko 70%.
To je ogroman udar, imajući u vidu da su turski turisti činili 15% ukupnog putničkog prometa u prva tri kvartala 2025. godine. Štaviše, to je bilobrzorastuće tržište: udio noćenja turskih turista porastao je sa 2.9% u 2023. godini na 4.9% u 2024. godini. Uvođenje viza je praktično uništilo segment kratkih putovanja i vikend-tura, jer je malo ko spreman da prolazi kroz birokratsku proceduru zbog odmora od 3-4 dana.
Neće biti pogođene samo avio-kompanije i aerodrom u Podgorici, za koji je Turska bila jedna od rijetkih cjelogodišnjih destinacija, već i cijela turistička industrija: hoteli, restorani i lokalne turističke agencije. Pod prijetnjom su i 6,866 kompanija u Crnoj Gori u vlasništvu turskih državljana, koje su se suočile sa pogoršanjem investicione klime.
Medicinski turizam: asimetrični rizici
Posebnu zabrinutost izaziva moguće djelovanje na oblast medicinskog turizma. Ovdje je prisutna jasna asimetrija: Turska jeglobalni centar medicinskih usluga, privlačeći 1.8 miliona pacijenata u 2023. godini zahvaljujući visokom kvalitetu i pristupačnim cijenama. Crna Gora, naprotiv, u ovoj oblasti ima samo potencijal, a njeni građani često su prinuđeni da odlaze u inostranstvo radi složenog liječenja zbog slabo razvijene infrastrukture.
Mnogi Crnogorci koriste usluge turskih klinika. Kako je istakao jedan crnogorski poslanik, ako Turska uvede uzvratne vizne mjere, „to će jače pogoditi građane Crne Gore, jer mi koristimo vaše bolnice“. Turski ambasador je već upozorio na moguće „uzajamne mjere“. Tako odluka Podgorice ne dovodi u pitanje samo turistička putovanja, već i pristup sopstvenih građana životno važnim medicinskim uslugama.
Politička pozadina i budućnost odnosa
Zvanični povod za ukidanje bezviznog režima bio jeincident sa nožemu Podgorici, koji je izazvao javne nerede. Međutim, mnogi analitičari smatraju da je to samo izgovor. Glavnim razlogom navodi se strateški kurs Crne Gore ka članstvu u EU, koji zahtijeva usklađivanje vizne politike sa standardima Šengenske zone, a samim tim i uvođenje viza za Tursku.
Odluka je izazvala podjelu čak i unutar crnogorske vlade. Predsjednik Jakov Milatovićoštro je kritikovaoovu odluku kao „ishitrenu“, ocjenjujući da može nanijeti štetu bilateralnim odnosima i „podstaći antistrana raspoloženja“.
Uprkos uvjeravanjima vlasti da je mjera „privremena“, njeno ukidanje u budućnosti je malo vjerovatno zbog obaveza prema EU. Ovaj potez označava prekretnicu u kojoj Crna Gora bira evropsku integraciju, rizikujući pritom dugoročne ekonomske i humanitarne veze sa ključnim partnerom — Turskom.
